Hrvatska je nekad bila primjer dobre prakse suradnje javnog sektora i organizacija civilnog društva, dok danas se udruge nalaze u izrazito nepovoljnom položaju spram države. Nakon više od 25 godina institucionalne podrške civilnom sektoru u državi i dalje razgovoramo o donošenju strateškog dokumenta koji bi, po imenu, tek trebao “stvoriti poticajno okruženje za razvoj civilnoga društva”. Zašto poticajno okruženje za razvoj civilnog društva više ne postoji u Hrvatskoj, i čija je to odgovornost, raspravljano je danas na javnom događaju o Nacionalnom planu stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva koji bi spomenuta pitanja trebao urediti, a već sedmu godinu se ne uspjeva donijeti taj dokument.
Helena Beus, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH koji je zadužen za izradu tog dokumenta, utvrdila je da je Nacionalni plan iznimno važan, a da iza zastoja u njegovom donošenju stoje određeni objektivni razlozi, uključujući usklađivanje s metodologijom sukladno Zakonu o strateškom planiranju. Ured je krenuo sa sastancima radnih skupina i nastavlja sljedećeg tjedna s radom podskupina. Dodala je kako će Plan, prema hodogramu, biti donesen u svibnju 2023. godine. Za vrijeme rasprave nekoliko se puta postavilo pitanje čija je odgovornost nepostojanje Nacionalnog plana te postoji li ikakav mehanizam da se pozove na red one koji nisu izradili dokument, no na ta pitanja nije bilo konkretnog odgovora iz Ureda za udruge i Ureda potpredsjednice.
Nemanja Relić iz Ured potpredsjednice Vlade RH potvrdio je da je Vladi stalo da Nacionalni plan postoji te da je on bitan. “Jako je važno da plan bude aktualan i provediv. Ohrabrujućim smatramo to da se počelo intenzivnije raditi na njegovom donošenju”.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić istaknula je “Hrvatska je nekad bila primjer dobre prakse za suradnju javnog sektora i organizacija civilnog društva, a sad je ta suradnja otežana. Nacionalni je plan važan da bi se prepoznala važnost civilnog društva za samu javnu upravu”.
Govornice iz organizacija civilnog društva složile su se da je suradnja civilnog društva i države otežana i izazovna te istaknule da je nepojmljivo da dokument koji je trebao postojati 2017. godine još uvijek ne postoji.
Željka Rajković iz Udruge Biom, zamjenica članice u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana, izjavila je da nisu zadovoljni jer im se čini da postoji otpor i ne pretjerana volja državne uprave da Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva postoji. “Cijeli proces ovisi o angažmanu civilnog društva, a nedostaje to da se organizacije civilnog društvo doživljava kao partnere”, zaključila je Rajković te dodala “Zar smo još u fazi stvaranja poticajnog okruženja? Zar ga ne bi već trebali imati i unapređivati?”.
Članica Savjeta za razvoj civilnoga društva, Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije rekla je da je to što Nacionalni plan ne postoji dovoljan dokaz da u Hrvatskoj nemamo poticajno okruženje za razvoj civilnog društva.
Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, zamjenica člana Savjeta za razvoj civilnoga društva, podsjetila je da bi javne politike treble služiti tome da vladajući shvate koji su vitalni interesi društva u kojem živimo. “Ako smo demokratsko društvo, trebali bi znati da je civilno društo jedno od stupova razvoja društva i zajednice”, naglasila je.
Lalić je istaknula da civilno društvo danas ima ogromnih problema s financiranjem, da komentari organizacija civilnog društva ne ulaze u nove zakone i dokumente te ponovila da je institucionalni okvir koji imamo zadnjih godina propao. “Nacionalni plan trebao bi prepoznati te osnovne probleme s kojima se civilno društvo susreće kako bi se ono moglo razvijati. Nužno je adresirati probleme na koje nailaze organizacije civilnog društva koje pružaju usluge i vitalne su za određene ranjive skupine ljudi te organizacije koji sudjeluju u policy procesima i monitoriraju rad nadležnih službi”, dodala je Lalić.
“Prva verzija dokumenta trebala je trajati od 2017. do 2021., dakle već smo trebali biti u provedbi sljeće strategije. Nadam se da će se novi plan donijeti na temelju jasnih podloga, potreba definih u zajednici i u civilnom društvu, i da će se i provoditi nakon što bude donesen”, zaključila je Lalić.
Prisutni su zaključili da je veliki problem što još uvijek govorimo o “stvaranju poticajnog okruženja za ravnoj civilnog društva” u državi koja postoji 30 godina te koja institucionalni okvir za podršku civilnom društvu ima više od 25 godina. Susret je zaključen s nadom da se neće i sljedeće godine morati održati raspravu na istu temu, i to opet na inicijativu aktera iz civilnoga društva.
Raspravu o važnosti, sadržaju i procesu izrade nacionalne javne politike za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva organizirali su Centar za mirovne studije, Gong, Institut za političku ekologiju, Klubtura, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA, Savez za autizam Hrvatske i Zelena akcija.
Snimka rasprave: https://fb.watch/gPr5hv61zM/