Za sve koji ne znaju što su udruge i što rade, ova je Abeceda uvod u neke od ključnih pojmova, događaja i aktera civilnog društva u Hrvatskoj.
A kao aktivizam!Aktivizam je organizirani pokušaj utjecanja na promjene. Aktivizam su javni prosvjedi, poput Povorke ponosa kojoj je cilj borba za veću vidljivost i prava LGBTIQ populacije. Aktivizam su zagovarački procesi, poput senzibilizacije na nedostatnu kulturnu infrastrukturu, iz kojeg je iznikao POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Aktivizam može biti i kustosko-umjetnički rad u lokalnoj zajednici kakvim se bavi udruga BLOK. Na kraju, aktivizam može biti i sakupljanje potpisa za uređenje zelene površine ispred vlastite stambene zgrade.
B kao besplatna pravna pomoć!Neke udruge pružaju besplatnu pravnu pomoć osobama slabijeg imovinskog stanja, i tim se važnim instrumentom svim građanima Hrvatske želi omogućiti jednak pristup pravdi. Nažalost, većina građana ne zna da besplatna pravna pomoć postoji iako je građana kojima je potrebna sve više. Centar za mirovne studije, na primjer, pruža pravnu pomoć tražiteljima azila, osobama pod međunarodnom zaštitom i strancima u pitanjima koja se tiču azila i statusa; a organizacije diljem zemlje pružaju besplatnu pravnu pomoć ženama žrtvama nasilja, pacijentima_cama, braniteljima, LGBTIQ osobama i brojnim drugima.
C kao civilno društvo!Civilno su društvo građanke i građani koji se udruženi u različite skupine, inicijative i organizacije, ali i kao pojedinci, uključuju u javni prostor i zastupaju različite interese i vrijednosti. Udruge u Hrvatskoj obavljaju najrazličitije društveno važne djelatnosti, u velikoj mjeri kroz volonterski rad, i time daju značajan doprinos oblikovanju boljeg i pravednijeg društva. Osobe koje rade ili volontiraju zbog toga su nerijetko izložene napadima, ali umrežavanjem i podrškom građana i građanki pronalaze način da nastave svoj rad. Što se u posljednjih nekoliko godina događalo u Hrvatskoj pročitajte u izvještaju “Branitelji/ice ljudskih prava u Hrvatskoj: izazovi i prepreke“ Kuće ljudskih prava.
Č kao čuvari okoliša!U Hrvatskoj djeluje niz organizacija civilnog društva koje se bave očuvanjem prirode i okoliša. Udruga Biom, primjerice, ima za cilj istraživanje i zaštitu živoga svijeta te podizanje svijesti javnosti o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa, održivom razvoju i zaštiti prirode općenito. Jedna im je od glavnih aktivnosti praćenje brojnosti ptica. Višegodišnjim praćenjem brojnosti ptica utvrdili su, primjerice, da opada brojnost rusom svračku. Procijenili su da je razlog tome zarastanje livada na kojima se rusi svračak gnijezdi te su košnjom oslobodili livade i omogućili mu ponovno gniježđenje.
Ć kao ćelija!Solarna energija jedno je od najboljih rješenja za borbu protiv klimatske krize, ali i energetskog siromaštva. Udruga Zelena akcija i inicijativa “Ljudi za ljude” kampanjom “Zraka sunca – svjetlo nade” skupili su novac za instalaciju solarnih sustava u šest kućanstava u Sisačko-moslavačkoj županiji koja dotad nisu imala struju.
D kao Dosta!DOSTA! je prosvjed koji su 12.5.2022. u više hrvatskih gradova organizirale udruge RODA, Cesi, PaRiter, Zaklada Solidarna te druge organizacije i pojedinke udružene u Inicijativu Dosta!, povodom uskraćivanja Mireli Čavajdi zakonski zajamčenog prava na prekid trudnoće. Više od stotinu organizacija civilnog društva - različitih po djelovanju, no ujedinjenih u solidarnosti sa svim ženama kojima sustav uskraćuje zdravstvenu skrb - uputilo je Vladi niz zajedničkih zahtjeva s ciljem osiguranja dostupnog, sigurnog i legalnog pobačaja u Hrvatskoj. U Zagrebu se na prosvjedu okupilo 7 do 8 tisuća građanki i građana.
DŽ kao džabe!Organizacije civilnog društva svoj rad u velikoj mjeri obavljaju džabe - odnosno volonterski. Volonterski je rad dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina u opću dobrobit bez financijske naknade za to ulaganje. Jedan je primjer volonterskog rada Biciklopopravljaona Zelene akcije, gdje jednom tjedno svi zainteresirani uz pomoć volontera i alata Biciklopopravljaone mogu besplatno popraviti svoje bicikle.
Đ kao đaci!Od siječnja 2023. svi đaci osnovnih škola u cijeloj Hrvatskoj dobivaju jedan besplatan obrok u školi. Ta mjera, za čiju će se provedbu iz proračuna izdvojiti 550 milijuna kuna, rezultat je truda Inicijative “Pravo svakog djeteta na školski obrok“. Vlada je usvojila model koji je zagovarala Inicijativa, da se sredstva za školsku prehranu osiguraju unutar djelokruga Ministarstva znanosti i obrazovanja i tako kreira univerzalni sustav koji neće stigmatizirati djecu. Inicijativa ovaj uspjeh vidi kao “prvi korak u rješavanju pitanja školske prehrane i siromaštva djece/obitelji“.
E kao edukacija!Vjerojatno najpoznatije edukativne programe organizacija civilnog društva vode dva centra - Centar za ženske studije i Centar za mirovne studije. Centar za ženske studije od 1995. godine provodi obrazovni program Ženskih studija, a pokrenule su ga feministkinje, znanstvenice, umjetnice i aktivistkinje. Nastao je kao reakcija na ratni i poslijeratni kontekst u Hrvatskoj, a iz tog je konteksta 1997. nastao i Centar za mirovne studije. Iste je godine krenuo i neformalni obrazovni program Mirovnih studija. Mirovni studiji kroz interdisciplinarni rad educiraju i osnažuju građane i druge aktere za prepoznavanje i transformaciju nejednakih odnosa moći u društvu te poticanje društvene solidarnosti, odnosno izgradnju trajnog i održivog mira.
F kao franak!Preko sto tisuća građana Hrvatske podiglo je kredite u švicarskim francima, a nakon što je ta valuta počela nekontrolirano rasti, rasle su i rate kredita koje su se kod nekih korisnika udvostručile! Građani su se tako našli pred financijskom katastrofom, ugroženi od strane krupnog kapitala. Kao solidarna reakcija na ovaj “slučaj Franak” nastala je 2011. godine Udruga Franak. Osim što su dobili presudu protiv 8 hrvatskih banaka 2013., naučili su hrvatsku javnost abecedu sitnih slova u kreditnim ugovorima. Vrhovni je sud u prosincu 2022. razočarao građane presudom da nemaju pravo na povrat preplaćenog novca, no mnogi procesi još traju a krajnji rok do kojeg tužbe mogu podići svi korisnici koji još nisu 14. je lipanj 2023. godine.
G kao Gorski spašavatelji!Svi znaju za Hrvatsku gorsku službu spašavanja, koja spašava ljude u planinama te u drugim nepristupačnim područjima i izvanrednim okolnostima. No mnogi ne znaju da je i HGSS udruga - “nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnoga značaja”. HGSS je neprofitna udruga koja obavlja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i njeni gorski spašavatelji pokrivaju cijelo područje Hrvatske.
H kao Hrvatska može bolje! “Hrvatska može (i mora) bolje” naziv je velikog prosvjeda koji je održan 1. lipnja 2016. (a onda i 2017.) kao reakcija na politički blokiranu kurikularnu reformu, a organizirale su ga organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima okupljene u GOOD Inicijativu te sindikati. Prvi prosvjed održan je u dvadeset gradova, a na glavnom zagrebačkom trgu okupilo se pedeset tisuća građana koji su zahtijevali kvalitetnije obrazovanje koje će biti temelj otvorenijeg i progresivnijeg društva. Primaran je cilj GOOD Inicijative implementacija građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, ali i šira evaluacija obrazovnog sustava koji je, posebno uslijed pandemije, ostao još više dezorijentiran.
I kao inicijativa!Inicijativom se smatra svaka formalna ili neformalna organizacija građana okupljena oko nekog, uglavnom gorućeg pitanja ili cilja. Dobar je primjer inicijativa Ne damo naše autoceste, koju je 2014. pokrenulo 7 sindikata i 7 organizacija civilnog društva oko problema davanja autocesta u koncesiju. Skupljeno je dovoljno potpisa i Vlada je odustala od koncesije, a oformljena platforma nastavila je s radom pod parolom “Javna poduzeća su javna dobra, ne stranački plijen”. Inicijativa je, osim toga, stvorila temelj za dugoročnu suradnju organiziranog civilnog društva, sindikata i građana oko pitanja upravljanja zajedničkim dobrima te u javni diskurs vratila ideju da građani imaju pravo odlučivati i o ekonomskim pitanjima, što je zajednički cilj i sindikata i udruga civilnog društva.
J kao javno dobro!Javno dobro podrazumijeva svaku stvar koja je dostupna svim članovima društva pod jednakim uvjetima. Voda, zrak, zemlja, sunce, šume, more, prometna infrastruktura, ulice, trgovi, rudna bogatstva, internet, kulturna baština samo su neka od njih. Upravo su se zato, primjerice, građani Dubrovnika okupljeni u inicijativu “Srđ je naš” suprotstavili privatizaciji i komercijalizaciji Srđa nauštrb javno dostupnog prostora i javnih sadržaja.
K kao kolektiv!Jedan je od temelja civilnog društva kolektiv - okupljanje pojedinaca oko zajedničke ideje, cilja, vrijednosti ili interesa. Kolektivnim radom možemo postići stvari koje kao pojedinke ne možemo.
L kao lijek!Nakon dvije godine borbe Kolibrića, udruge roditelja vitalno ugrožene djece, da lijek Spinraza bude dostupan svima sa spinalnom mišićnom atrofijom, HZZO ga je 2019. odobrio za sve oboljele od te bolesti. Bio je to rezultat prosvjeda, apeliranja na političare i sastanaka s nadležnim tijelima. Nažalost, mnoge se udruge i danas moraju boriti za veću dostupnost terapija potrebnih njihovim članicama i članovima.
LJ kao Ljubav za sve!Uoči referenduma o unošenju definicije braka u Ustav, u studenom 2013. godine, kolektiv Le Zbor & Svi za ljubav pozvao je na glasanje protiv heteronormativne ustavne definicije braka te uz spot obrade pjesme “Ljubav za sve” poručio da “svi imamo pravo na ljubav, želimo društvo bez mržnje, osuđivanja i diskriminacije, koje zna da možda nismo svi isti, ali smo nesumnjivo svi jednaki“. U spotu se pojavljuje i niz javnih ličnosti.
M kao mediji!Mediji su ključni za diseminaciju i kritičko promišljanje informacija od javnog interesa, bilo političkog, društvenog, ekonomskog ili kulturnog. Po kritičkoj se ulozi u Hrvatskoj posebno ističu neprofitni mediji. Jedan je od njih Kulturpunkt, koji je 2005. godine pokrenuo Savez udruga Clubture kako bi pokrivao rastući broj akcija, projekata i inicijativa na području nezavisne kulturne scene, a što je Kulturpunkt nadrastao i postao jedan od prominentnijih specijaliziranih medija za kulturu u zemlji i regiji.
N kao Ne damo Varšavsku!Kampanja “Ne damo Varšavsku” protiv devastacije Cvjetnog trga i pješačke zone u Varšavskoj ulici u Zagrebu izgradnjom shopping centra i garaže postala je simbol borbe protiv kršenja javnog interesa, a vodili su je Zelena akcija i Pravo na grad od 2006. do 2011. godine. Jedan je od najpamtljivijih događaja tijekom kampanje bilo masovno uhićenje oko 150 aktivistkinja i akivista koji su pružali miran i pasivan otpor početku radova u Varšavskoj ulici u srpnju 2010. godine. Iako izgradnja shopping centra i garaže nije zaustavljena, kampanja je otvorila mnoga pitanja o upravljanju Gradom Zagrebom i aktivirala tisuće građana i građanki.
NJ kao njega!Država nažalost ne pruža uvijek dovoljnu njegu i skrb svim svojim građankama i građanima. Mnoge udruge nastaju iz nužde i želje da se takvi propusti istaknu i poprave. Jedan je takav primjer Udruga Nismo same i njihov projekt “Nisi sama – ideš s nama!“, besplatni taksi prijevoz na kemoterapiju za onkološke pacijentice, pokrenut 2018. Još je dugovječniji rad udruga za autizam, okupljenih u Savez udruga za autizam Hrvatske (SUZAH), koje desetljećima rade na sustavnom rješavanju skrbi za osobe s autizmom.
O kao Osmi mart!Od 2016. se godine u Zagrebu (a od 2018. i u drugim gradovima) svakog 8. marta održava Noćni marš - 8. mart, prosvjedna akcija koju ogranizira feministički kolektiv fAktiv kao poziv na borbu za radnička i socijalna te reproduktivna i seksualna prava žena te protiv rodno uvjetovanog nasilja prema ženama. Prvi je Noćni marš održan pod sloganom “Svaki dan je osmi mart!“, a onaj iz 2022., pod nazivom “Danas marš, sutra štrajk“, bio je dotad najveći prosvjed za prava žena u novijoj hrvatskoj povijesti.
P kao prosvjed!Prosvjedom ljudi javno izražavaju nezadovoljstvo nečime i okupljaju se kako bi zajednički ostvarili ili potaknuli promjenu nabolje. Najveći je prosvjed u Hrvatskoj održan 1996. na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, kad je više od 120 tisuća ljudi došlo podržati Radio 101, kojem je bila oduzeta koncesija za emitiranje. Najdugovječniji je pak prosvjed u Hrvatskoj Povorka ponosa, koja je prvi put održana 2002. godine, a od 2008. organizira je Udruga Zagreb Pride. Prva je povorka bila prvi veći događaj u Hrvatskoj na kojem su LGBT osobe istupile u javnosti sa zahtjevom za svoja prava. Povorka je bila napadnuta i u njoj je sudjelovalo oko 200 osoba, dok je u 21. Povorci 2022. godine koračalo 10 do 12 tisuća ljudi, bez incidenta.
R kao referendum!Referendum je oblik izravne demokracije u kojem građanke odlučuju o nekom političkom ili društvenom pitanju na nacionalnoj ili lokalnoj razini. U Hrvatskoj su na državnoj razini od 1991. uspješno održana samo tri referenduma - referendum o hrvatskoj samostalnosti 1991., referendum o pristupanju Europskoj uniji 2012. te referendum o ustavnoj definiciji braka 2013. No nekoliko je referendumskih inicijativa bilo uspješno u svojim ciljevima iako do referenduma nije došlo. Pet sindikata u ljeto 2010. uspjelo je prikupiti 717.149 potpisa za referendum o izmjenama Zakona o radu, nakon čega je zakon povučen iz procedure. Referendumska inicijativa Ne damo naše autoceste četiri je godine kasnije skupila 530.853 potpisa protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju potpisa, a Vlada je odustala od dodjele koncesije.
S kao solidarnost!Solidarnost je zajedničko djelovanje motivirano vrijednostima jednakosti, zaštite ljudskog dostojanstva, empatije ili ostvarivanja zajedničkih interesa. Mnoge organizacije civilnog društva temelje svoj rad na solidarnosti i pokušavaju djelovati solidarno - tako da suzbijaju uzroke društvenih nepravdi i mijenjaju ono što narušava dostojanstven i kvalitetan život ljudi. Jedan su primjer inicijative koje su se oformile u Hrvatskoj 2015. kako bi u jeku humanitarne krize podržale izbjeglice i azilante, poput udruge Are You Syrious? i inicijative Dobrodošli. Inicijativa Dobrodošli kroz direktan rad s izbjeglicama, rad na promjeni medijske slike, akcije i prosvjede, obrazovanje i medijski rad želi vršiti politički pritisak na institucije Republike Hrvatske i Europske unije radi promjene restriktivnih migracijskih politika. Solidarnost je vrijednost o kojoj je važno učiti već u školama!
Š kao štrajk!Štrajk je svaka akcija provedena na radnom mjestu koju karakterizira namjerno usporavanje obavljanja radnih zadataka u svrhu ispunjenja određenog zahtjeva. U Hrvatskoj je od 1990. do danas održano barem 450 dokumentiranih štrajkova, a sve ih se može pronaći i više o njima saznati u Arhivu radničkih borbi, istraživačkom projektu udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Cilj je Arhiva prikupljanje i analiza medijskih sadržaja o radničkim akcijama koje se poduzimaju radi zaštite ili unapređenja radničkih prava.
T kao telefon!U Hrvatskoj je aktivan niz telefonskih linija koje građanima pružaju besplatnu pomoć ili mogućnost da prijavljuju probleme iz svoje okoline. Udruga Plavi telefon djeluje od 1991., kad je pokrenuta telefonska linija pomoći i savjetovanja djece, mladih i odraslih. Plavi telefon u prvih je 30 godina primio preko 125.000 poziva, uz pomoć više od 600 volontera. Hrabri telefon nevladina je i neprofitna organizacija osnovana 1997. s ciljem pružanja direktne pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima. Zeleni telefon Zelene akcije utemeljen je 1992. kako bi građani i građanke prijavljivali probleme vezane uz okoliš, a 1999. osnovana je i Mreža Zelenih telefona koju danas čini devet udruga za zaštitu okoliša. Iz mnogih su prijava izrasle važne kampanje za okoliš.
U kao udomljavanje!Posvojenje je trajni oblik skrbi o djetetu, a udomljavanje privremeni oblik skrbi i izraz solidarnosti s ovom najranjivijom dobnom skupinom koja je izložena iznimno složenim i osjetljivim životnim uvjetima. Udruga Dugine obitelji godinama se borila da se udomljavanje djece dopusti i (gej i lezbijskim) životnim partnerima, a ne samo bračnim drugovima, i 2020. je godine Ustavni sud na slučaju Mladena Kožića i Ive Šegote presudio da životni partneri mogu pristupiti procjeni za udomiteljstvo. Godinu dana kasnije donesena je i povijesna presuda da životni partneri mogu postati posvojitelji.
V kao vatrogasci!U Hrvatskoj djeluje oko 1800 dobrovoljnih vatrogasnih društava, a sva su ona udruge građana, od interesa za Republiku Hrvatsku. Dobrovoljna vatrogasna društva na dobrovoljnoj bazi obavljaju dnevna i noćna dežurstva te su na raspolaganju 24 sata dnevno, 365 dana u godini. DVD Komiža ističe da je u njihovo društvo “utkano jako puno ljubavi, požrtvovnosti, dobrovoljnog, humanitarnog i nadasve humanog rada, a ujedno i utrošeno jako puno slobodnog vremena“. Pogotovo u manjim i ruralnim mjestima, DVD-ovi imaju i širu ulogu i važnost za zajednicu.
Z kao zatvor!Udruga Skribonauti, osnovana 2010., promovira i potiče kulturu, umjetničku produkciju i neformalno učenje među marginaliziranim skupinama, a najpoznatija je po djelovanju u zatvorskom sustavu. Organizirali su ciklus književnih događanja u 6 zatvora te književne radionice u 8 zatvora i 2 kaznionice. U te je projekte dosad bilo uključeno više od 300 zatvorenika i zatvorenica, koji su u svojim evaluacijama istaknuli potrebu za kulturnim i umjetničkim sadržajima u zatvorima, želju da se takav tip programa odvija kontinuirano te žaljenje što takvih programa nema češće.
Ž kao životinje!Slovo Ž je posljednje u abecedi, ali udrugama za zaštitu životinja napuštene su i ugrožene životinje na prvom mjestu. Ove se udruge i skloništa volonterski bave spašavanjem i udomljavanjem životinja, ali i borbom za prava životinja. Prva hrvatska udruga za zaštitu životinja, Prijatelji životinja, osnovana je 2001., kad je “u Hrvatskoj još bilo dopušteno uzgajati i ubijati životinje radi krzna, a napuštene životinje usmrćivale su se u skloništima“. Uz razne uspješne kampanje za prava životinja, pokrenuli su i ZeGeVege festival održivog življenja.